Na pitanje treba li pas živjeti s još jednim psom (ili više njih) nema jednoznačnog odgovora.

Zato prije nego krenemo u avanturu nabave drugog psa, korisno je da sami sebi odgovorimo na nekoliko važnih pitanja

Imaju li i psi svoju čašu događaja i emocija koje se skupljaju i odjednom dovedu do reakcije… ?

Skupljaju li se neprimjetno ili ih ne znamo prepoznati … ?

Postaju li psi ODJEDNOM i preko noći agresivni, plašljivi, nepovjerljivi, povučeniji, istraumatizirani ?

Naš je zadatak psa naučiti kako reagirati na događaje, podražaje, aktivnosti u našoj i njegovoj okolini.

Ukoliko psa ne naučimo, velika je vjerojatnost da će reagirati instinktivno. To se posebno odnosi na pse visokih nagona i pripadnike radnih pasmina (čuvarske, ovčarske, pastirske, lovačke i ostale „specijalističke“ pasmine), čiji je zadatak primijetiti promjene u okolini i na njih reagirati u skladu sa svojom genetskom „funkcijom“.

Ljudi pokazuju ljubav prema psima na razne načine. Neke od njih psi prihvaćaju s odobravanjem, trenutno uzvraćaju naklonost i vesele se takvim osobama na duge staze.

Postoje i oni drugi prema kojima psi nisu tako entuzijastični i najvjerojatnije ih uopće ne doživljavaju kao iskazivanje naših pozitivnih osjećaja.

Također, ljudi su skloni fokusirati se na primjerenost načina na koji psi iskazuju ljubav. Tako nam se sviđa kad pas dopušta da ga grlimo i ljubimo, ali nam se ne sviđa kada pas skače po nama, grebe nas šapama ili jurca po stanu od sreće jer nas nije vidio cijeli dan. Pri tome rijetko razmišljamo o sebi i pozadini načina kako se mi ljudi obraćamo psima i iskazujemo svoju ljubav prema njima.

"Pas je pas" je jedna od većih zabluda i dio problema uspoređivanja neusporedivog leži vjerojatno i u njoj.

Tekst iz serije Greške u životu i radu sa psima

Tekst iz serije Greške u životu i radu sa psima

Kako bi uspjeli izgraditi dobar odnos sa svojim psom, naučili razumjeti njegove želje i potrebe te pravovremeno shvatili kako se pas osjeća i što nam pokušava poručiti bitno je naučiti „čitati“ neverbalnu pseću komunikaciju i govor tijela psa, uključujući i umirujuće signale

Najčešće greške u radu sa psom kreiramo mi ljudi, a ne pas.

Kada to znamo, znamo i da je na nama da ih ispravimo ili još bolje uopće ne radimo.

U prvom dijelu priče o frustraciji pisali smo o razlozima koji kod pasa izazivaju frustraciju, načinima kako psi frustraciju ispoljavaju te poveznici frustracije i agresije.

U ovom nastavku pročitajte što je tolerancija na frustraciju, zašto se neki psi bolje od drugih nose sa frustracijom i stresom i kako im mi možemo u tome pomoći.

Mogu li i psi biti frustrirani ? Ili je to samo još jedno davanje ljudskih osobina i emocija životinjama ?

O tome, kao i razlozima koji kod pasa izazivaju frustraciju, načinima kako psi frustraciju ispoljavaju te poveznici frustracije i agresije pročitajte u ovom blogu.

Koliko ljudi znaju o psima i kako „čitaju“ pse? Vjerojatno slabije nego psi ljude.

U ovom tekstu možete pročitati o nekoliko zabluda i krivih interpretacija psećeg izgleda, ponašanja i reakcija.

Jeste li primijetili da je sve više pasa plaho ili plašljivo ? Tekst o psećoj plahosti i reaktivnosti, poveznici između njih, kao i razlozima i mogućim uzrocima. I naravno, našoj ulozi u tome. Svojevrsni nastavak na prethodni tekst Velika očekivanja.

Tekst o životu današnjeg psa, (ne) razumijevanju sa ljudima, (ne)snalaženju u urbanoj okolini, problemima u ponašanju, razlozima za to i ljudskoj odgovornosti prema psu.

Što bi se dogodilo sa psima da ljudi jednostavno nestanu? Bi li psi mogli preživjeti sami bez nas? Knjiga Jessice Pierce i Marca Bekoffa daje nam uvid u život pasa bez ljudske prisutnosti i intervencije u njihov život.

Knjiga ne predviđa budućnost, nego predstavlja misaoni eksperiment o opstanku i evoluciji pasa u budućnosti bez ljudi.

Autori smatraju da u knjizi nude uvjerljive dokaze da psi kao donekle izmijenjena vrsta mogu preživjeti u svijetu bez nas.

Proljeće i rano ljeto su doba kada dobar dio ljudi odluči napuniti baterije provodeći vrijeme u prirodi. Većina pasa radije bi odabrala boravak u prirodi od užurbanog i bučnog grada.

Zato im svakako priuštimo boravak u prirodi. Vodeći računa o 1. duljini i težini šetnje u odnosu na kondiciju, dob i zdravlje psa; 2. sigurnosti i pravilima ponašanja.

Rezultati genetske studije provedene na 2000 pasa daju naslutiti da je, suprotno popularnom uvjerenju, isključivo pasmina nedovoljan podatak za predviđanje ponašanja određenog psa

Kako naši najbolji pseći prijatelji ulaze u poznije godine, primjećujemo sve više promjena. Postaju mirniji, sporiji, slabiji. Vide i čuju slabije. Skloni su promjenama u ponašanju, možda manje tolerantni ili povučeniji.

Jedno od (čestih) stanja koje se s ulaskom u godine počinje javljati je kognitivna disfunkcija ili “pseći Alzheimer”, o kojem pišemo u ovom blogu.

Rad sa psima korištenjem nagrada podrazumijeva učenje psa da očekuje dobre stvari kada napravi dobar izbor.

U ovom tekstu pisat ćemo što se sve smatramo nagradama u radu sa psima i koja im je namjena. Kada kažemo rad sa psima podrazumijevamo i socijalizaciju i kućni odgoj, kao i školovanje na svim razinama.

Prošli tjedan pisali smo o muško - ženskim podjelama i mogu li se one iz ljudskog preslikati na svijet pasa. Danas ćemo se baviti temom mogu li se emocije karakteristične ljudima također pripisati psima. Drugim riječima, proživljavaju li ih i osjećaju i psi.

Svašta se krije iza pojma pametan pas. Najčešće nije to samo pamet ili navodni nedostatak iste. Baš zbog toga bihevioristica i trenerica Karen B. London opisuje više kategorija prema kojima možemo razlikovati pse, koje daju mnogo više informacija i stoga nam pomažu kako u izgradnji odnosa sa psom, tako i u njegovom odgoju i školovanju. To je tema ovog bloga.