Kako dobiti pažnju psa
Pažnja. Fokus. Koncentracija. Pojmovi koje se često koriste u radu sa psima. Pojmovi koji predstavljaju kamen temeljac školovanja. Ali i pojmovi kojima se često ne pridaje važnost koju zaslužuju. I često nisu naučeni i savladani koliko bi trebali biti.
Što je pažnja
Pažnja - jednostavna hrvatska riječ. Nije podugačka izvedenica iz latinskog ili nekog stranog jezika za koju nam treba dodatno objašnjenje ili kojoj na prvu ne znamo značenje. Svi znamo što znači pažnja. Većina ljudi će ju protumačiti kao (svjesnu) usmjerenost na nekoga ili nešto.
Jedna od definicija pažnje je usmjerenost mentalne aktivnosti na određene podražaje. Prilično jasno. Pa ipak, iako nam je vrlo jasno o čemu se radi, usmjerena pažnja nije nešto što se podrazumijeva samo po sebi. I upravo zato ju relativno teško postižemo kod pasa.
U životu se svakodnevno susrećemo sa pažnjom i njenim nedostatkom. I mi ljudi i naši psi.
Koliko puta nam se dogodilo da nam misli odlutaju ?! Često. Najčešće kada nam je dosadno ili tijekom obavljanja rutinskih aktivnosti. Dosadni poslovni sastanak, čitanje teksta koji nas ne zanima ili vožnja automobilom po svakodnevnoj ruti tokom gužve. Misli su nam bile negdje drugdje, a nešto nas je vratilo na prvotni zadatak.
Slijedeći slučaj gubljenja pažnje je uslijed stresa ili velikog uzbuđenja. Misli nam skaču s jedne teme na drugu i vrlo nam je teško zadržati pažnju na onome što radimo.
Događa se i da radimo nešto što nas jako zanima, a netko nam pokušava privući pažnju pitanjima ili drugim zadacima. Ako smo stvarno zadubljeni u ono što radimo, i radimo ono što stvarno volimo, skretanje pažnje sa toga veliki je izazov i težak zadatak za osobu koja pokušava sa nama komunicirati.
I tako dolazimo do koncentracije. Ona označava sposobnost usmjeravanja pažnje. Da bismo bili koncentrirani moramo voljno usmjeriti pažnju u određenom smjeru. Drugim riječima trebamo to željeti.
Opisali smo najčešće slučajeve gubitka pažnje kod ljudi. Kod pasa se događa slično. Pažnja psa je uvijek usmjerena na nešto. Do problema dolazi kada pažnja psa nije usmjerena tamo gdje bi mi to željeli. Zanimljiva okolina i nezanimljivi mi, dosada, stres i uzbuđenje dovode do toga da čovjek uglavnom “gubi bitku” za pažnju svoga psa.
Naš pas nas niti ne doživljava (pažnja mu nije usmjerene na nas), niti se može koncentrirati na ono što tražimo od njega.
Lose-lose situacija, rekli bi na englesom i pri tome mislili na situacije čiji je ishod loš za obje strane. Čovjek se frustrira i ljuti, a pas često biva kažnjen. To zaista nije dobar put za dobivanje pažnje našeg psa!
Zašto je pažnja važna
Bez pažnje nema učenja! Ovu rečenicu nije potrebno detaljno elaborirati jer govori dovoljno sama za sebe.
Kažemo da kod ljudi pažnja ima središnju ulogu u tome koje će podatke naš um dobiti, a koje neće. Ako dijete za vrijeme sata matematike gleda kroz prozor svoje vršnjake koji igraju nogomet, razlomci će ostati samo na ploči.
Isto je i sa psom. Sjedi, sjedi, sjedi dok pas gleda u druge pse koji prolaze ili se igraju u blizini dovest će jedino do toga da se naš pas ustane i ode. Ukoliko je na povodniku, ne daleko. Ali to nije poanta učenja. Poanta je da psa uz nas zadržava pažnja na nas, a ne povodnik.
Ni dijete iz ljudskog primjera nije napustilo učionicu, ali o razlomcima koji su se učili na satu ne zna apsolutno ništa.
Treba naglasiti i da o usmjerenosti pažnje uvelike ovisi i doživljavanje svijeta oko sebe i reakcije na isti. To je drugi veliki razlog zašto je pažnja važna.
Sve što se događa oko psa ne privlači njegovu pažnju na isti način. Neki ljudi, životinje, predmeti i pojave privlače pažnju i izazivaju reakcije različitih intenziteta.
Kojim intenzitetom pažnje ( i posljedično reakcijom) će pas reagirati na navedeno ovisi o dvije vrste faktora. U prvu grupu svrstat ćemo temperament psa, njegove interese i motivaciju, ali i prošla iskustva i navike. U drugu grupu ubraja se svakako intenzitet onoga što je psu privuklo pažnju (npr blizina drugog psa ili jačina zvuka), radi li se o nečem novom ili neobičnom, o događaju koji traje ili se ponavlja ili pak o potpunoj promjeni situacije (bilo je mirno i bilo smo sami sa psom, a onda odjednom buka, dolazak ljudi, pasa i sl).
Koliko traje pažnja psa
Najispravniji odgovor je kratko. To se posebno odnosi na štence. Štenci sami po sebi imaju slabu pažnju, čak i za ono što ih zanima. Kada su jako mali, igraju se i odjednom zaspu. Kako odrastaju, istražuju i postepeno upoznaju svijet oko sebe, stalno doživljavaju nešto novo i samim time zanimljivo. Samim time njihova se pažnja stalno usmjerava na to novo.
Činjenicu da se pažnja uči moramo uzeti u obzir kada radimo sa psima. Kao i činjenicu da štenci, mladi psi, kao i psi u početnoj fazi školovanja imaju vrlo kratko trajanje pažnje. Tome svakako treba prilagoditi trening. U suprotnom, osim što će nam pas izgubiti pažnju i više neće biti u mogućnosti usvajati nove informacije, izazvat ćemo dosadu i averziju prema treningu.
Formula uspjeha je: na početku niski kriteriji u kombinaciji sa velikim nagradama. I trening koji traje par minuta. Više puta na dan.
Tekst smo namjerno započeli sa primjerima kod ljudi. Zato da se svi podsjetimo kako nam je lako izgubiti pažnju, odnosno kako je u određenim okolnostima i nama teško usmjeriti i zadržati istu.
Zašto onda od pasa očekujemo drugačije ? Zašto nam se podrazumijeva da se pas odazove svakom našem zahtjevu, odmah? Zato što nas voli ?! Osim ako ne očekujemo od psa da nas zbog svoje ljubavi prema nama, cijelo vrijeme zaljubljeno gleda, ne trebamo smatrati niti da ćemo mi sami po sebi biti prioritet njegove pažnje i centar njegovog svijeta. Pogotovo kada je pred njim više izbora.
Dobivanje, usmjeravanje i zadržavanje pažnje
Ova tri pojma nikako nisu isto i razumijevanje jednog ne podrazumijeva znanje drugih.
Što to znači ? Konkretno, najprije učimo psa da pažnju usmjeri na nas. To je učenje dobivanja pažnje.
Svatko tko je probao svrnuti psu pažnju sa nečega što ga jako zanima nudeći mu hranu, zna da se često događa da je pas hranu uzeo i natrag se okrenuo onome što ga je i prvotno zanimalo. To samo znači da dobivanje ne podrazumijeva i zadržavanje pažnje. U ovom slučaju pažnju psa smo dobili, ali je nismo i zadržali.
Zato je dobivanje pažnje samo prvi korak, na koji, kada ga savladamo, polako nadograđujemo drugi - a to je zadržavanje pažnje. Psu smo odvratili pažnju sa nekoga/nečeg što ga je zanimalo i usmjerili smo mu pažnju na sebe. Pažnja psa je ostala na nama iako je prvotna zanimljivost i dalje u blizini. Koliko ? Toliko dugo dok mi to želimo. To je naučeno zadržavanje pažnje.
Ukoliko pravilno učimo psa i dobivanje i zadržavanje pažnje postaje samoinicijativa psa. Ne moramo mi biti ti koji psa stalno zivkamo, fućkamo ili proizvodimo čudne zvukove koji (kratkoročno) skreću pažnju psa na nas. Upravo suprotno, pas je taj koji odabire usmjeriti pažnju na nas.
Sjećate se definicije koncentracije s početka ? Voljno usmjeravanje pažnje u određenom smjeru. Pravilno školovanje postiže upravo to. Pas samostalno ( i sa voljom) usmjerava pažnju na nas.
Usmjeravanje pažnje uči se posebno. Ovdje ne govorimo o samostalnom usmjeravanju pažnje psa na ono što ga zanima. Govorimo o tome da mi učimo psa usmjeravati pažnju na ono što želimo da učini. Kada tražimo od psa da donese loptu koju smo mu bacili, tražimo od njega da usmjeri pažnju na loptu. Najjednostavniji primjer. Ako se ispred lopte nalazi štap, pas koji nije naučen kako funkcionira usmjeravanje pažnje možda donese loptu, a možda uzme štap i ode svojim putem.
Na nama je da znamo da se ništa vezano uz pažnju ne podrazumijeva i da polako, postepeno i uz mnogo strpljenja učimo psa svakom elementu.
Što psa ometa i odvlači mu pažnju
Među prvima tu su različiti podražaji iz okoline, noćne more mnogih vlasnika, ali i pasa. U školovanju ih se često naziva ometačima jer odvlače pažnju psa sa onoga što bi trebao raditi. To su ljudi, drugi psi, druge životinje, zvukovi, mirisi, pojave, predmeti, promet. Popis je poduži, a ono što će se naći na popisu ovisi od psa do psa.
Veliki ometač pažnje je i stres (bez obzira na uzrok). Pas pod stresom, kao ni čovjek pod stresom ne može lako i dugoročno usmjeriti svoju pažnju na ono što želimo od njega. Njegova je pažnja najčešće usmjerena na izvor stresa jer izvor stresa uglavnom podrazumijeva ono čega se pas boji ili mu je neugodno. Ukoliko se radi o visokoj razini stresa ili velikom strahu, dolazi do spontanih reakcija u vidu bijega ili borbe. Skrenuti pažnju psa na našto drugo u takvoj situaciju je uglavnom osuđeno na neuspjeh. O tome smo više pisali u jednom od prošli blogova.
Umor je također jedan od čestih uzročnika problema s pažnjom. Umor ili zamor može biti fizički, ali i mentalni. Zato smo napomenuli da treninge trebamo prilagoditi dobi, mogućnostima i razini školovanja našeg psa. Dugački, jednolični treninzi bez pauza izazivaju mentalni zamor. Pažnja našeg psa neće biti na vrhuncu niti ukoliko se odlučimo za trening nakon prethodnog jednostatnog istrčavanja sa drugim psima.
Poremećaji pažnje kod pasa
Da, poremećaj pažnje postoji i kod pasa. Očiti znakovi su hiperaktivnost, teško usmjeravanje pažnje, lako ometanje i gubitak pažnje što zadržavanje pažnje na jednu stvar ili aktivnost na duže staze čini skoro pa nemogućom misijom. Poremećaj poznat pod engleskom skraćenicom ADHD tj poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje.
Prije nego dopustimo nekome da tu etiketu nalijepi našem psu ( i predloži lijekove), moramo biti sigurni radi li se stvarno o ovom poremećaju ili samo imamo sasvim “normalnog” psa visoke energije.
Psi visoke energije često nisu naučeni samokontroli niti usmjeravanju pažnje u nama željenom smjeru. Jednostavna vježba s klikerom i hranom brzo će psa visoke energije naučiti da svoju pažnju usmjerava u željenom smjeru. A to je početak.
I psi čija genetika podržava zadatke za koje je potrebno uočiti svaku promjenu u okolini često se znaju okarakterizirati kao hiperaktivni, nemogući za školovanje ili ugodan suživot. Ovdje se prije svega radi o lovačkim, ovčarskim i stočarskim pasminama. Ni ovi psi generalno ne pate od poremećaja pažnje (uz moguće iznimke, naravno), već je često preusmjeravanje pažnje i praćenje svega u okolini upravo ono što ih karakterizira, za što su uzgajani i što im je potrebno za izvršavanje zadataka i aktivnosti njihove pasmine.
Bitno je spomenuti da ni usmjeravanje pažnje na nepoželjne aktivnosti ne možemo svrstati pod poremećaje pažnje. Takvi psi uobičajeno imaju vrlo dobru pažnju, samo što je ona usmjerena na nešto što mi ne želimo. Bilo da se radi o usmjerenosti na druge pse zbog agresije ili igre, jurnjavom za mačkama, biciklima i slično, uglavnom se radi o psima kojima u odgoju ili školovanju nismo objasnili što od njih očekujemo, a onda upravo to tražimo.
Kako poboljšati pažnju psa
Nekoliko smo puta u ovom tekstu naglasili da se pažnja ne podrazumijeva, a dobivanje, zadržavanje i usmjeravanje pažnje je učeno ponašanje.
Za kraj još nekoliko praktičnih savjeta iz iskustva uz pomoć kojih možete poraditi na pažnji svoga psa:
Posvetimo se psu. Bavimo se s njim. Dajmo mu svoje vrijeme. Budimo pozitivni i zabavni u njegovim očima.
Učimo i vježbajmo pažnju. Krenimo s malim stvarimo i postepeno tražimo više.
Naučimo primjećivati i nagrađivati nehotičnu pažnju usmjerenu na nas kod našeg šteneta
Odaberimo način i težinu treninga, kao i izbor aktivnosti u kojima je pas uspješan.
Omogućimo psu mentalne zadatke i aktivnosti
Igrajmo se sa svojim psom
Pas sa usmjerenom pažnjom je voljan učenik i suradnik. Upravo zato uloženi trud višestruko nam se isplati.
U sljedećem blogu nastavljamo o pažnji, a posvetiti ćemo ga našem intenziv tečaju Kako dobiti i zadržati pažnju psa